Ponekad pitam ljude kako se Isus prezivao. Obično odgovore: „Pretpostavljam da se prezivao ‘Krist’, ali nisam siguran“.
Tada pitam: „Ako je tako, jesu li Josip Krist i Marija Krist odveli malog Isusa Krista na tržnicu kad je Isus bio mali dječak?“
Čuvši to na taj način, shvaćaju da ‘Krist’ nije Isusovo prezime. Dakle, što je ‘Krist’? Odakle dolazi? Što znači? To ćemo istražiti u ovom članku. Usput ćemo vidjeti i odakle dolazi naziv ‘Sin Božji’.
Prijevod vs. transliteracija
Prvo moramo znati neke osnove prevođenja. Prevoditelji ponekad odlučuju prevoditi po sličnom zvuku , a ne po značenju, posebno za imena ili naslove. To se naziva transliteracija . Za Bibliju su prevoditelji morali odlučiti hoće li njezine riječi (posebno imena i naslovi) biti bolje u prevedenom jeziku putem prijevoda (po značenju) ili putem transliteracije (po zvuku). Ne postoji određeno pravilo.
Septuaginta
Biblija je prvi put prevedena 250. godine prije Krista kada su židovski rabini preveli hebrejski Stari zavjet na grčki. Taj prijevod je Septuaginta (ili LXX) i ljudi su je široko koristili u davna vremena, pa čak i danas. Apostoli su Novi zavjet napisali 300 godina kasnije na grčkom. Stoga su citirali grčku Septuagintu, a ne hebrejski Stari zavjet.
Prijevod i transliteracija u Septuaginti
Donja slika pokazuje kako to utječe na moderne Biblije:
Izvorni hebrejski Stari zavjet nalazi se u kvadrantu broj 1. Budući da je Septuaginta bila prijevod s hebrejskog na grčki (250. godine prije Krista), prikazujemo strelicu koja ide od kvadranta broj 1 do broja 2. Autori Novog zavjeta napisali su Novi zavjet na grčkom, što znači da broj 2 sadrži i Stari i Novi zavjet. U donjoj polovici (broj 3) nalazi se moderni jezični prijevod Biblije (npr. engleski). Da bi dobili ovaj prijevod, lingvisti prevode Stari zavjet s izvornog hebrejskog (1 -> 3) i Novi zavjet s grčkog (2 -> 3). Prevoditelji se moraju odlučiti za transliteraciju ili prijevod imena i titula kao što je gore objašnjeno.
Biblije prevedene u pravoslavnoj tradiciji (općenito istočnoeuropske crkve) prevode Stari zavjet s grčke Septuaginte. Dakle, za ove Biblije i Stari i Novi zavjet potječu iz grčkog (2 -> 3).
Podrijetlo riječi ‘Krist’
Sada slijedimo isti slijed, ali usredotočujući se na riječ ‘Krist’ koja se pojavljuje u Novim zavjetima.
U izvornom hebrejskom (u kvadrantu br. 1 ) riječ koja se koristila za Krista bila je ‘ mashiyach ‘. Hebrejski rječnik definira ‘ mashiyach ‘ kao ‘pomazanu ili posvećenu’ osobu. Odlomci Psalama prorokovali su određenog dolaska mashiyach-a (s određenim članom ‘the’). U prijevodu Septuaginte iz 250. godine prije Krista, rabini su koristili grčku riječ za hebrejski mashiyach koja ima slično značenje, Χριστός = Christos . To dolazi od chrio , što je značilo ceremonijalno trljati uljem.
Stoga je riječ Christos prevedena po značenju (a ne transliterirana po zvuku) iz hebrejskog ‘ mashiyach’ u grčku Septuagintu kako bi prorokovala o toj dolasku osobe. Ovo je kvadrant broj 2. Pisci Novog zavjeta razumjeli su da je Isus upravo ta osoba prorečena u Septuaginti. Stoga su nastavili koristiti izraz Christos u grčkom Novom zavjetu. (opet u kvadrantu broj 2 )
Krist u Biblijama drugih jezika
No za druge jezike ‘Christos’ je tada transliteriran iz grčkog u engleski (i druge moderne jezike) kao ‘Krist’. To je donja polovica broja označenog s #3 . Dakle, moderni ‘Krist’ je vrlo specifičan naslov iz Starog zavjeta. Potječe od prijevoda s hebrejskog na grčki, a zatim transliteracije s grčkog na druge jezike. Znanstvenici prevode hebrejski Stari zavjet izravno na moderne jezike bez korištenja grčkog kao posredničkog jezika. Koristili su različite riječi u prevođenju izvornog hebrejskog ‘mashiyach’. Neki su hebrejski ‘mashiyach’ transliterirali u riječ Mesija po zvuku. Drugi su ‘mashiyach’ preveli po značenju, pa tako i ‘ Pomazanik ‘ u tim specifičnim odlomcima. U oba ova slučaja ne vidimo često riječ ‘Krist’ u modernom Starom zavjetu. Stoga ova veza sa Starim zavjetom nije očita. Ali iz ove analize znamo da u Bibliji:
‘Krist’ = ‘ Mesija’ = ‘ Pomazanik’
Svi ovi izrazi imaju identična značenja i odnose se na isti izvorni naslov. To je slično kao što je 4 = ‘četiri’ (engleski) = ‘kvatra’ (francuski) = 6 – 2 = 2 + 2. Sve su to matematički i jezični ekvivalenti broja ‘4’.
Pomazanje je bio proces kroz koji je imenovani kralj prolazio kako bi postao kralj. To je slično procesu kojim danas premijer ili predsjednik stječu pravo vladanja putem izbora. Mogli bismo reći da je premijer ‘izabrani’ na isti način na koji bismo rekli da je kralj ‘pomazanik’. Dakle, ‘Pomazanik’, ili ‘Mesija’, ili ‘Krist’ određivao je kralja, nekoga tko će vladati.
Proročanstva Starog zavjeta o ‘Kristu’
Gdje se onda prvi put pojavljuje naziv ‘Krist’? Vidimo ga kao proročanski naziv već u Psalmima, koje je David napisao oko 1000. godine prije Krista – mnogo prije Isusova rođenja.
2 Udružuju se njihovi kraljevi i vođe
protiv BOGA i njegovog odabranoga kralja.
3 »Pobunimo se«, govore,
»oslobodimo ih se!«4 No vladar neba se smije,
BOG im se izruguje.
5 Govori gnjevnim glasom
straši ih svojom ljutnjom:
6 »Postavio sam kralja,
na svetom brdu Sion.«7 »Objavit ću vam«, kaže kralj,
»što mi je rekao BOG:
Od danas sam tvoj otac,
a ti si meni sin.Psalmy 2: 2-7
Pomazanik je također ‘Sin Božji’
Ovdje također vidimo da se Gospodnja odredba obraća Pomazaniku kao ‘moj Sin’. Drugim riječima, Bog naziva ‘Pomazanika’ svojim ‘sinom’. Odatle potječe naziv ‘Sin Božji’, iz Psalma 2. Dakle, nije ga izmislio Isus, pa čak ni novozavjetni pisci. Sinonim je za Pomazanika. Dakle, sada:
‘Krist’ = ‘ Mesija’ = ‘ Pomazanik’ = ‘Sin Božji’
Srodni naslov ‘Sin Čovječji’ istražujemo ovdje .
Krist iščekivan u 1. stoljeću
S ovim znanjem, navedimo neka zapažanja iz Evanđelja. U nastavku je reakcija kralja Heroda kada su mudraci s Istoka došli tražiti kralja Židova. To je dio priče o Isusovom rođenju . Ovdje ćete vidjeti ‘Mesija’ ili ‘Krist’, ovisno o prijevodu. Primijetite da ‘the’ prethodi Mesiji ili Kristu, iako se ne odnosi konkretno na Isusa.
3 Kad je to čuo kralj Herod, jako se uznemirio, kao i sav narod u Jeruzalemu. 4 Okupio je sve svećeničke poglavare i narodne učitelje Zakona pa ih je ispitivao gdje se treba roditi Krist.
Matej 2:3-4
Primijetite da je sama ideja ‘ Krista ‘ (ili ‘ Mesije ‘) već bila općeprihvaćena između Heroda i njegovih vjerskih savjetnika, čak i prije Isusova rođenja. Oni koriste titulu bez da se posebno pozivaju na Isusa. To je zato što, kao što je gore objašnjeno, ‘Krist’ dolazi iz Psalama Starog zavjeta koje je stotinama godina ranije napisao kralj David . Židovi 1. stoljeća (poput Heroda) obično su to čitali iz grčke Septuaginte. Titula je postojala stotinama godina prije nego što su postojali kršćani.
Kralj Herod se ‘jako uznemirio’ jer se osjećao ugroženim ovim Kristom, kojeg je shvatio kao suparničkog kralja. Dakle, u reakciji kralja Herodova vidimo i značenje Krista (kralja) i njegove drevne korijene, koji potječu mnogo ranije.
Krist u Psalmu 132
Psalmi su imali daljnje reference na ovog dolaska Krista . Standardni odlomak sam stavio rame uz rame s transliteriranim koji sadrži riječ ‘Krist’ kako biste ga mogli vidjeti.
| Psalam 132 – Iz hebrejskog | Psalam 132 – Iz Septuaginte |
| Gospodine, … 10 Zbog Davida, sluge svoga, ne odbaci pomazanika svoga . 11 Gospodin se zakleo Davidu, čvrstom zakletvom koju neće opozvati: “Jednog od tvojih potomaka postavit ću na prijestolje tvoje – … 17 “Ovdje ću učiniti da Davidu naraste rog i postavit ću svjetiljku pomazaniku svome .” | Gospodine, … 10 Zbog Davida, sluge svoga, ne odbaci Krista svoga . 11 Gospodin se zakleo Davidu, čvrstom zakletvom koju neće opozvati: “Jednog od tvojih potomaka postavit ću na prijestolje tvoje – … 17 “Ovdje ću učiniti da Davidu naraste rog i podići ću svjetiljku za Krista svoga .” |
Psalam 132 govori u budućem vremenu („…Napravit ću rog Davidu…“) kao i mnogi odlomci u Starom zavjetu. Židovi su oduvijek čekali svog Mesiju (ili Krista). Činjenica da čekaju ili očekuju dolazak Mesije je zbog proročanstava u Starom zavjetu koja se odnose na budućnost.
Dakle, da rezimiramo. Sljedeći naslovi su sinonimi i svi potječu iz Psalama.
Krist = Mesija = Pomazanik = Sin Božji
Proročanstva Starog zavjeta: Određena poput sustava brava-ključ
To što Stari zavjet konkretno predviđa budućnost čini ga neobičnom književnošću. To je poput brave na vratima. Brava ima određeni oblik tako da je samo određeni ‘ključ’ koji odgovara bravi može otključati. Na isti način Stari zavjet je poput brave. Dio toga vidjeli smo u člancima o Abrahamovoj žrtvi , Adamovom početku i Mojsijevoj Pashi . Psalam 132 sada dodaje zahtjev da ‘Krist’ dođe iz Davidove loze. To postavlja pitanje: Je li Isus odgovarajući ‘ključ’ koji otključava proročanstva?
Ovdje razmatramo odgovara li Isus proročanstvu o dolasku iz Davidove loze . Ovdje počinjemo istraživati temu proročanstava o Podružnici .