Želim podijeliti kako mi je Evanđelje postalo značajno. Na ovo je putovanje utjecao Salomon i njegova iskrena potraga za užitkom i mudrošću. To će vam omogućiti da bolje steknete osobni uvid u članke na ovoj web stranici. (Oh, i osnovne informacije… moje ime je Ragnar Oborn – Šveđanin – i živim u Kanadi. Oženjen sam i imamo sina. Studirao sam na Sveučilištu u Torontu, Sveučilištu u New Brunswicku i Sveučilištu Acadia.)

Nemir u privilegiranoj mladosti

Rođen sam u obitelji više srednje klase. Podrijetlom sam iz Švedske, a u Kanadu smo imigrirali kad sam bio mlad. Zatim sam odrastao živeći u inozemstvu u nekoliko zemalja – Alžiru, Njemačkoj i Kamerunu. Napokon sam se vratio u Kanadu zbog sveučilišta. Kao i svi ostali, želio sam (i još uvijek želim) iskusiti ispunjen život. Život koji karakteriziraju zadovoljstvo, osjećaj mira, smisao i svrha – uz značajne veze s drugima.

Život u tim različitim društvima, religijama i sekularnim društvima, te to što sam bio strastveni čitatelj, izložio me mnogim različitim idejama o ‘istini’ i što znači ‘pun život’. Primijetio sam da ja (i većina na Zapadu) imamo neviđeno bogatstvo, tehnologiju i priliku za postizanje tih ciljeva. Ali paradoks je bio u tome što se taj puni život činio tako nedostižnim.

Primijetio sam da su veze bile jednokratnije i privremenije nego one prethodnih generacija. Izrazi poput ‘utrka štakora’ korišteni su za opisivanje naših života. Rečeno mi je da ćemo stići ako dobijemo samo ‘malo više’. Ali koliko više? I više čega? Novca? Znanstvenog znanja? Tehnologije? Užitka?

Za što živjeti?

Kao mlada osoba, osjećala sam tjeskobu koju je vjerojatno najbolje opisati kao neodređeni nemir. Moj otac je bio iseljenik i konzultantski inženjer u Africi. Tako sam se družila s drugim bogatim, privilegiranim i obrazovanim zapadnim tinejdžerima. Ali život tamo je bio prilično jednostavan, s malo toga što bi nas zabavljalo. Stoga smo moji prijatelji i ja sanjali o povratku u naše domovine i uživanju u televiziji, dobroj hrani, prilikama i lakoći zapadnog života. Tada bismo bili ‘zadovoljni’.

Ali kad bih posjetio Kanadu ili Europu, nakon prvog uzbuđenja nemir bi se vratio. I još gore, stalno sam to primjećivao i kod ljudi koji su tamo živjeli. Što god imali (što je bilo puno po svim mjerilima), uvijek je postojala potreba za još. Mislio sam da ću pronaći ‘to’ kad budem imao popularnu djevojku. I neko vrijeme, činilo se da me to ispunjava, ali nakon nekoliko mjeseci, nemir bi se vratio. Mislio sam da ću ‘stići’ kad završim srednju školu. Tada bih mogao dobiti vozačku dozvolu i steći neovisnost – tada bi moja potraga bila završena.

Sad kad sam stariji, čujem ljude kako govore o mirovini kao o ulaznici za zadovoljstvo. Je li to to? Provodimo li cijeli život jureći jednu stvar za drugom? Stalno mislimo da će nam sljedeća stvar iza ugla to dati, a onda… naši su životi gotovi? Čini se tako uzaludnim!

Salomonova mudrost

Tijekom tih godina Salomonovi spisi su na mene ostavili dubok dojam. Salomon (950. pr. Kr.), kralj drevnog Izraela poznat po svojoj mudrosti, napisao je nekoliko knjiga u Bibliji. U Propovjedniku je opisao isti taj nemir koji sam i ja doživljavao.

Čovjek koji je imao sve…

Napisao je:

Rekao sam svom srcu: »Hajde, iskusi zadovoljstvo! Isprobaj užitak!« No i to je besmisleno. ² Zaključio sam da je glupo smijati se i da zabava nikome ne čini dobro. ³ Moja me mudrost navodila da pokušam opustiti srce uz vino. Radio sam to da bih iskusio glupost. Želio sam vidjeti ima li u tome nešto dobro za ljude tijekom njihovoga kratkog života.

⁴ Prihvatio sam se velikih djela. Sagradio sam sebi kuće i podigao vinograde. ⁵ Napravio sam vrtove i parkove, a u njima posadio sve vrste voćki. ⁶ Bujne nasade drveća natapao sam vodom iz bazena koje sam napravio za sebe. ⁷ Kupovao sam robove i ropkinje, a imao sam i robove koji su se rodili u mom domu. Posjedovao sam velika stada goveda, koza i ovaca. Imao sam više nego ijedan kralj u Jeruzalemu prije mene.

⁸ Nagomilao sam sebi srebro i zlato, prisvojio blago drugih kraljeva i njihovih zemalja. Imao sam pjevače i pjevačice. Uživao sam u društvu svih žena koje bi muškarac mogao poželjeti.^[a]

⁹ Postao sam bogat. Stekao sam više imanja od bilo koga tko je u Jeruzalemu vladao prije mene. No u svemu mi je pomagala moja mudrost. ¹⁰ Nisam si uskratio ništa što bi mi oči poželjele, niti jedan užitak. Radovao sam se svemu što sam radio, i to je bila nagrada za moj trud.

Propovjednik 2:1-10

Bogatstvo, slava, znanje, projekti, žene, užitak, kraljevstvo, karijera, vino… Salomon je imao sve – i više od bilo koga drugog u njegovo ili naše vrijeme. Pamet Einsteina, bogatstvo Billa Gatesa, društveni/seksualni život Micka Jaggera, uz kraljevsko podrijetlo poput onog princa Williama u britanskoj kraljevskoj obitelji – sve u jednom. Tko bi mogao nadmašiti tu kombinaciju? Pomislili biste da bi Salomon, od svih ljudi, bio zadovoljan. Ali zaključio je:

Ali jadan do ludila

Slijede misli koje je izrekao Učitelj, Davidov sin, kralj u Jeruzalemu.

² »Sve je besmisleno«, govori Učitelj, »beskorisno i uzaludno!«

³ Kakva je korist čovjeku
    od sveg rada i truda na ovom svijetu?
⁴ Jedan naraštaj odlazi, drugi dolazi,
    a zemlja uvijek traje.
⁵ Sunce izlazi i zalazi, a kad zađe,
    žuri natrag, na mjesto odakle je izašlo.
⁶ Vjetar puše na jug pa okrene na sjever.
    Kovitla uokolo, vraćajući se odakle je krenuo.
⁷ Sve rijeke teku u more, a more se ipak ne napuni.
    Otkuda dolaze, tamo se i vraćaju.
⁸ Sve su riječi istrošene. Nitko ne može reći ništa novo.
    Oko nije zadovoljno gledanjem. Uho nije ispunjeno slušanjem.

⁹ Ono što je bilo, dogodit će se ponovo. Što se radilo, radit će se i dalje. Nema ništa novo na svijetu.

¹⁰ Postoji li išta o čemu bi se moglo reći: »Gle, nešto novo!«? No i to je već postojalo davno prije našeg vremena.

¹¹ Nitko se ne sjeća onih koji su prije živjeli. Čak će i ljudi u budućnosti biti zaboravljeni od onih koji dolaze nakon njih.

¹² Ja, Učitelj, kralj sam Izraela u Jeruzalemu. ¹³ Odlučio sam da ću istraživati i mudro proučiti sve na svijetu. Kakav je težak zadatak Bog zadao ljudskim bićima! ¹⁴ Proučio sam sve što se radi na ovom svijetu, ali shvatio sam da je sve besmisleno, kao da pokušavaš uloviti vjetar.

Propovjednik 1:1-14

Život … Ludost i jurnjava za vjetrom

¹¹ No tada sam pogledao sve što sam učinio, razmislio o svemu oko čega sam se trudio. Shvatio sam da je sve bilo besmisleno, kao loviti vjetar. Nema nikakve koristi od bilo čega što radimo na ovom svijetu.

¹² Potom sam odlučio proniknuti u mudrost, no i u ludost i glupost. Razmišljao sam o tome kako će sljedeći kralj raditi isto što i kraljevi prije njega. ¹³ Uvidio sam da je mudrost bolja od gluposti, kao što je svjetlo bolje od tame. ¹⁴ Mudar čovjek vidi kamo ide, a budala luta u tami.

No shvatio sam i to da će obojica jednako završiti. ¹⁵ Pomislio sam: »Dogodit će mi se isto što se događa budalama. Zašto bih se onda i dalje trudio biti mudar? I to je besmisleno.« ¹⁶ Nitko se dugo ne sjeća ni mudraca ni budale. Svi su jednako zaboravljeni. Kako to da mudrac umire isto kao budala?

¹⁷ Zamrzio sam život. Smučilo mi se od spoznaje da je sve što čovjek čini u životu loše i besmisleno. Kao da pokušava uloviti vjetar.

¹⁸ Zamrzio sam sve oko čega sam se u životu trudio jer sam uvidio da to moram ostaviti nekome tko će doći poslije mene. ¹⁹ I tko zna hoće li on biti mudar ili glup? Raspolagat će svime oko čega sam se ja tako mudro trudio. Sve to nema nikakvog smisla.

²⁰ Počeo sam očajavati nad svim u što sam ulagao svoj trud i rad. ²¹ Jer, čovjek može naporno raditi koristeći svu svoju mudrost, znanje i vještinu, ali onda će dati ono što je teško stekao nekome tko nije radio za to. To je besmisleno i nepravedno.

²² Kakva je korist čovjeku na ovom svijetu od svega njegovog rada i truda da stekne što želi? ²³ Njegov je život pun boli, razočaranja i teškog rada. Brige ga muče, čak i noću, te se ne uspijeva ni odmoriti. I to je besmisleno.

Propovjednik 2:11-23

Salomon je isprobao sve ‘pod suncem’

Teško sretan! U jednoj od svojih pjesama, Pjesmi nad pjesmama , bilježi erotsku, vruću ljubavnu aferu koju je imao. To je upravo ono što mu najvjerojatnije pruža cjeloživotno zadovoljstvo. Ali na kraju, ljubavna afera mu nije pružila trajno zadovoljstvo.

Gdje god sam tražio, bilo među prijateljima ili u društvu, činilo se kao da su Salomonove težnje za punim životom ono što svi pokušavaju. Ali on mi je već rekao da to nije pronašao na tim stazama. Stoga sam osjetio da to neću pronaći tamo i da ću morati potražiti na manje utabanom putu.

Uz sve te probleme, mučio me još jedan aspekt života. To je mučilo i Salomona.

¹⁹ No jednako umiru i ljudi i životinje. Svi imaju isti dah i čovjek ne prolazi ništa bolje od životinje. Jer, sve što se događa je besmisleno. ²⁰ Svi idu na isto mjesto. Svi su nastali iz zemaljskog praha i u prah se vraćaju. ²¹ I tko zna ide li duh ljudskog bića gore, a duh životinje dolje u zemlju?«

Propovjednik 3:19-21

Woody Allen protiv Solomona

Smrt je apsolutno konačna i apsolutno vlada nad nama. Kao što je Solomon rekao, to je sudbina svih ljudi, dobrih ili loših, religioznih ili ne. Woody Allen režirao je i objavio film  Upoznat ćeš visokog mračnog stranca .  To je smiješan/ozbiljan pogled na smrt. U intervjuu na Filmskom festivalu u Cannesu, otkrio je svoje misli o smrti sa svojim poznatim humorom.

„Moj odnos prema smrti ostaje isti – snažno sam protiv nje. Sve što mogu učiniti je čekati. Nema prednosti starenja – ne postaješ pametniji, ne postaješ mudriji, ne postaješ blaži, ne postaješ ljubazniji – ništa se ne događa. Ali leđa te više bole, imaš jače probavne smetnje, vid ti nije tako dobar i treba ti slušni aparat. Starenje je loša stvar i savjetovao bih ti da to ne radiš ako to možeš izbjeći.“BBC vijesti, 2010.

Zatim je zaključio kako se treba suočiti sa životom s obzirom na neizbježnost smrti.

„Čovjek mora imati svoje zablude da bi živio. Ako na život gledaš previše iskreno i previše jasno, život postaje nepodnošljiv jer je prilično sumoran pothvat. Ovo je moja perspektiva i oduvijek je bila moja perspektiva na život – imam vrlo sumoran, pesimističan pogled na to… Osjećam da je [život] sumorno, bolno, noćna mora, besmisleno iskustvo i da je jedini način da budeš sretan ako si govoriš neke laži i obmanjuješ sebe.“BBC vijesti, 2010.

Jesu li to, dakle, naši jedini izbori? Ili krenuti poštenim putem Salomona, pomirenog s potpunom beznadnošću i uzaludnošću. Ili slijediti put Woodyja Allena i ‘govoriti si neke laži i obmanjivati ​​se’ kako bih mogao živjeti u sretnijoj ‘zabludi’! Ni jedno ni drugo nije se činilo baš privlačnim. Usko povezano sa smrću bilo je pitanje vječnosti. Postoji li doista Raj ili (što je još alarmantnije) postoji li doista mjesto vječnog suda – Pakao?

U mom posljednjem razredu srednje škole imali smo zadatak prikupiti stotinu književnih djela (pjesama, pjesama, kratkih priča itd.). Većina moje zbirke bavila se tim pitanjima. To mi je omogućilo da ‘sretnem’ i čujem mnoge druge koji su se također borili s istim tim pitanjima. I jesam ih sreo – iz svih mogućih razdoblja, obrazovnih sredina, filozofija načina života i žanrova.

Evanđelje – Spremni da ga razmotrimo

Također sam uključio neke od poznatih Isusovih izreka zabilježenih u biblijskim evanđeljima poput:

¹⁰ Kradljivac dolazi samo da ukrade, ubije i uništi. Ja sam pak došao da im dam život, i to život u izobilju.

Ivan 10:10

Sve više sam shvatao da možda, samo možda, ovo leži u odgovoru na pitanja koja sam postavljao. Uostalom, evanđelje (koje je dotad bilo manje-više besmislena religijska riječ) doslovno je značilo ‘dobra vijest’. Je li Evanđelje zaista bila dobra vijest? Ili je to bila manje-više rekla-kazala? Da bih odgovorio na to, znao sam da moram krenuti dvama putem.

Putovanje Evanđelja

Prvo, trebao sam početi razvijati informirano razumijevanje Evanđelja. Drugo, živeći u različitim vjerskim kulturama, upoznao sam ljude i čitao autore koji su imali mnogo prigovora na biblijsko Evanđelje i imali ideje koje su mu bile suprotne. To su bili informirani i inteligentni ljudi. Trebao sam kritički razmišljati o Evanđelju, a da ne budem samo bezumni kritičar ili praznoglavi vjernik.

Postoji vrlo stvaran osjećaj da kada se netko upusti na ovakvo putovanje, nikada u potpunosti ne stigne do cilja, ali naučio sam da Evanđelje pruža odgovore na ova pitanja koja je Salomon pokrenuo. Njegova cijela poanta je zapravo da se njima pozabavi – punim životom, smrću, vječnošću i praktičnim brigama poput ljubavi u našim obiteljskim odnosima, krivnje, straha i oprosta. Evanđelje tvrdi da je to temelj na kojem možemo graditi svoje živote. Nekome se ne moraju nužno  svidjeti  odgovori koje pruža Evanđelje. Netko se možda ne  slaže  s njima ili  im ne vjeruje  . Ali s obzirom na to da se bavi ovim vrlo ljudskim pitanjima, bilo bi glupo ostati neupućen u njih.

Također sam naučio da me Evanđelje ponekad čini prilično neugodno. U vremenu kada nas toliko toga zavodi da se jednostavno opustimo, Evanđelje je bez isprike izazvalo moje srce, um, dušu i snagu da, iako nudi Život, nije lak. Ako odvojite vrijeme da razmislite o Evanđelju, možda ćete otkriti isto. Dobro je započeti  s jednom ključnom rečenicom koja sažima poruku Evanđelja.